<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Advice &#8211; KING FAISAL HOSPITAL RWANDA</title>
	<atom:link href="https://kfh.rw/category/advice/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kfh.rw</link>
	<description>KFHR</description>
	<lastBuildDate>Fri, 07 Apr 2023 19:01:20 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://kfh.rw/wp-content/uploads/2023/03/cropped-PHONE_KFH-FINAL-LOGO-1-32x32.jpg</url>
	<title>Advice &#8211; KING FAISAL HOSPITAL RWANDA</title>
	<link>https://kfh.rw</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>King Faisal Hospital, CHUK approved as endoscopy training centres</title>
		<link>https://kfh.rw/our-definitive-guide-to-cold-and-flu/</link>
					<comments>https://kfh.rw/our-definitive-guide-to-cold-and-flu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[kfh]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 23 Nov 2022 07:38:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Advice]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://welfare.cmsmasters.net/?p=103</guid>

					<description><![CDATA[Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montesmus. Pro vel nibh et elit mollis commodo et nec augueique 
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div id="cmsmasters_row_" class="cmsmasters_row cmsmasters_color_scheme_default cmsmasters_row_top_default cmsmasters_row_bot_default cmsmasters_row_boxed">
<div class="cmsmasters_row_outer_parent">
<div class="cmsmasters_row_outer">
<div class="cmsmasters_row_inner">
<div class="cmsmasters_row_margin">
<div id="cmsmasters_column_" class="cmsmasters_column one_first">
<div class="cmsmasters_column_inner"><div class="cmsmasters_text">
<h4><em><strong>Written by Moise. M. Bahati at The New Times Rwanda</strong></em></h4>
<h4>The World Endoscopy Organisation (WEO) has recognised King Faisal Hospital and the University Teaching Hospital of Kigali (CHUK) as international centres of training in internal medicine.</h4>
<h4>There were only two such centres in Africa, one in Ethiopia and the other in Kenya.</h4>
<h4>With the new capacity, Rwanda’s major teaching hospitals will train specialists in internal medicine who are able to provide the region’s needed care in gastroenterology and hepatology, which focus on treatment of stomach and liver diseases.</h4>
<h4>In May this year, Rwanda <a href="https://www.newtimes.co.rw/article/195533/News/new-training-programmes-expected-to-boost-health-sector">started</a> a gastroenterology and hepatology fellowship programme as part of the health ministry’s long-term capacity-building plan for health professionals’ training.</h4>
<h4>“The recognition of our two teaching hospitals by the World Endoscopy Organisation is another achievement to celebrate with firm commitment to keep going forward and meet international standards in medical education and patients care,” Dr Daniel Ngamije, the Minister of Health, said on Saturday, October 29.</h4>
<h4>“Liver and stomach are among the top five cancers in Rwanda. So, we need to provide adequate care to the patients coming with those two diseases. Together, we will invest resources to avail state of the art medical equipment and modern medical infrastructure,” Ngamije said.</h4>
<h4>He added that the development was in line with the country’s vision of becoming a regional hub in provision of medical services.</h4>
<h4>Speaking to the two hospitals management teams, Prof Dua Kulwinder, the chair of WEO’s Outreach Committee, said Kigali’s hosting two centres in one city was a ‘unique’ fact.</h4>
<h4>“All the people in Africa, who will come for training, will not only see what services you all can offer so that they can send patients from their countries over here, but they will be always connected with you,” said Kulwinder, who led a delegation from the global endoscopy body. “Therefore, I am very pleased that we have two centres.”</h4>
<h4>He added that they were planning to start working at the Rwanda Military Hospital, and that he would not be surprised if Kigali got the third WEO training centre.</h4>
</div>
</div></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>

]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://kfh.rw/our-definitive-guide-to-cold-and-flu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Imyaka 25 ku ntebe y’ishuri n’ubukana bw’indwara bavura: Intandaro y’ubuke bw’abavura ubwonko</title>
		<link>https://kfh.rw/7-ways-to-get-more-sleep-naturally/</link>
					<comments>https://kfh.rw/7-ways-to-get-more-sleep-naturally/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[kfh]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 06 Jun 2016 09:25:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Advice]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://eco-press.cmsmasters.net/?p=10736</guid>

					<description><![CDATA[Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montesmus. Pro vel nibh et elit mollis commodo et nec augueique 
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div id="cmsmasters_row_" class="cmsmasters_row cmsmasters_color_scheme_default cmsmasters_row_top_default cmsmasters_row_bot_default cmsmasters_row_boxed">
<div class="cmsmasters_row_outer_parent">
<div class="cmsmasters_row_outer">
<div class="cmsmasters_row_inner">
<div class="cmsmasters_row_margin">
<div id="cmsmasters_column_" class="cmsmasters_column one_first">
<div class="cmsmasters_column_inner"><div class="cmsmasters_text">
<h2>Imyaka 25 ku ntebe y’ishuri n’ubukana bw’indwara bavura: Intandaro y’ubuke bw’abavura ubwonko</h2>
<h4>Abajya kwivuriza cyangwa abasura ibitaro bitandukanye, bakunze guhura n’abakora mu rwego rw’ubuvuzi ariko si buri wese ubasha guhura n’inzobere mu buvuzi runaka kubera akazi kenshi ziba zifite.</h4>
<h4>Waba urwaye cyangwa uri muzima biragoye gupfa kubona umuganga w’inzobere mu bitaro bitandukanye hirya no hino mu gihugu kuko akenshi aho bari usanga ari bake bityo ukaba utazapfa kumuca iryera atari mu kazi.</h4>
<h4>Iyo bigeze ku burwayi bwihariye biba ibindi kuko usanga muri iki gihe bitatungurana kubona abaganga batandatu gusa ari bo bazobereye mu buvuzi bw’indwara zifata ubwonko, umugongo n’imitsi ibikomokaho mu Rwanda.</h4>
<h4>Mu Rwanda kuri ubu habarizwa inzobere muri ubu buvuzi zigera kuri eshanu gusa nazo zibarizwa mu bitaro bitatu byonyine birimo ibitaro bikuru bya Kaminuza bya Kigali, ibitaro bya Kanombe n’ibitaro byitiriwe Umwami Faisal.</h4>
<h4>Birumvikana ko bigendanye n’umubare w’abaturage u Rwanda rufite uyu munsi bakabakaba miliyoni 13, aba baganga nibura umwe agenewe gukurikirana abarwayi hafi miliyoni eshatu, ibintu biteye inkeke n’impungenge.</h4>
<h4>Ubusanzwe uburwayi bufata ubwoko buri mu bice bitandukanye kandi biri mu bikunze kugararagara hirya no hino mu bitaro byo mu Rwanda ahanini bishingiye ku bikomere byo mu mutwe ku bakoze impanuka zo mu muhanda, indwara ya Stroke, n’izindi zitandukanye.</h4>
<h4>Hari kandi ubuvuzi bw’umugogo ushobora guterwa no gusaza kw’ingasire z’umugongo, umunaniro ukabije uturutse ku kazi kavunanye n’ibindi bitandukanye.</h4>
<h4>Uganiriye n’abakora muri uru rwego bagukundisha uyu mwuga ndetse n’imvune bahura nazo mu kazi kabo ka buri munsi ariko kandi bakagaruka ku mbogamizi n’Inama bagira abaturage mu kubungabunga ubuzima bwabo.</h4>
<h4>Mu kiganiro cyihariye na IGIHE, Inzobere mu kubanga Indwara zifata ubwonko, umugongo n’imitsi ibiturukaho ukorera mu bitaro byitiriwe Umwami Faisal, Dr David Hakizimana yagarutse ku rukundo rwamuteye kugana muri ubu buvuzi busaba umutima ukomeye.</h4>
<h4>Ubusanzwe ubu buvuzi bwibanda ku ndwara ni nyinshi kubera ko harimo igice umuntu wese ahita yumva cy’abakora impanuka bagakomereka ku mutwe, abantu barwara umugongo ndetse na stroke.</h4>
<h4>Hari kandi abagira ibibyimba byo mu bwonko, ibibyimba bifata urutirigongo, indwara z’imitsi zifata ibi bice n’izindi zitandukanye.</h4>
<h4>Dr Hakizimana yavuze ko mu Rwanda bagira abarwayi benshi bakurikiranwa nubwo umubare w’abaganga ukiri muto cyane.</h4>
<h4>Ati “Muri aka kazi kacu twebwe amasaha menshi twibera mu bitaro niyo utashye ntabwo ugoheka ahubwo uba uri ku izamu. Twakira abarwayi buri munsi kuko tugira indembe nyinshi. Tugira abarwayi benshi cyane atari ukubera n’ubuke bwacu ahubwo no kuba nyine ari benshi.”</h4>
<h4><strong>Ubuke bw’abaganga muri ubu buvuzi si umwihariko w’u Rwanda</strong></h4>
<h4>Nubwo usanga ari ubuvuzi bukunze kugira abarwayi b’indembe benshi biturutse ku ngingo zitandukanye ariko usanga umubare w’inzobere muri byo ari mbarwa no ku rwego rw’Isi.</h4>
<h4>Imibare igaragaza ko kuri ubu ku Isi hari abaganga bavura izi ndwara 49.940 biganjemo abo mu bihugu byo mu Burasirazuba bw’Isi nubwo byagaragajwe ko hari ibihugu byageze muri 2019 nta muganga w’inzobere muri ubu buvuzi n’umwe bifite.</h4>
<h4>U Buyapani nibwo buza imbere mu kugira benshi aho nibura abagera ku 7494 bita ku barwayi bangana na miliyoni 127. Aba baganga ariko nabo biganje mu bihugu byateye imbere.<br />
U Bushinwa n’u Buyapani byonyine bifite inzobere ibihumbi 18, u Burayi bukagira 10.719 ndetse na Leta Zunze Ubumwe za Amerika zikagira inzobere 5296.</h4>
<h4>Mu 2015 ikigo mpuzamahanga cya Lancet Commission cyatangaje ko nibura hakenerwa serivisi zo kubaga abarwayi miliyoni 143 mu bihugu bikiri mu nzira y’amajyambere buri mwaka.</h4>
<h4>Ubushakashatsi bukagaragaza ko nibura 15% byabyo ari abakenera kubagwa indwara zifata ubwonko, umugongo n’imitsi ibiturukaho.</h4>
<h4>Muri Afurika kugeza ubu habarirwa abaganga batarenze ibihumbi bibiri nabo biganje muri Afurika y’Amajyaruguru mu bihugu nka Nigeria, Misiri n’ibindi mu gihe u Rwanda ruza mu bihugu bifite benshi mu Karere ruherereyemo dore ko ruri no muri 14 bifite gahunda yo kwigisha abantu bakagera kuri uru rwego muri Kaminuza y’u Rwanda.</h4>
<h4>Dr Hakizimana agaragaza ko abaganga bakiri bake bitewe n’igihe bamara mu ishuri.</h4>
<h4>Ati “Baracyari bake kuko twebwe turi nk’umuganga umwe ukurikirana hafi miliyoni eshatu z’abaturage. Impamvu ni uko kwiga ibi bintu bisaba imyaka myinshi kuko imike ishoboka ari 13 ya Kaminuza. Ibisabwa kugira ngo abarimu bigishe aba banyeshuri nabyo bigiramo uruhare kuko ibipimo byemera ko abarimu babiri aribo bigisha umunyeshuri umwe kubera ko kubaga ubwonko bisaba kwitonderwa.”</h4>
<h4>Imyaka 13 ya Kaminuza iyo ushyizeho isanzwe kugira ngo umuntu asoze ayisumbuye iba 25 birumvikana ko ku mwana wize n’amashuri y’incuke nibura bimusaba imyaka 28 ku ntebe y’ishuri.</h4>
<h4>Umwaka ushize u Rwanda rwungutse indi nzobere muri ubu buvuzi isoje amasomo muri Kaminuza y’u Rwanda, bivuze ko bagiye kuba batandatu bakora aka kazi kandi ari imbaraga zikomeje kwiyongera.</h4>
<h4>Yasabye abifuza kwiga ubu buvuzi kudaterwa imbogamizi n’imyaka bamara biga ahubwo hagashyirwamo imbaraga kugira ngo izi nzobere zinakenewe cyane zongerwe.</h4>
<h4><strong>Indwara ya Stroke iri mu zivurwa</strong></h4>
<h4>Imwe mu ndwara zivurwa binyuze muri ubu buvuzi ni stroke ikomeje kwibasira benshi mu Rwanda.</h4>
<h4>Ubushakashatsi bwakozwe mu 2015 bwagaragazaga ko abarwayi ba stroke mu Rwanda biyongera kuko nibura mu baturage ibihumbi 100 yabonekaga mu barenga 2100 buri mwaka.</h4>
<h4>Bitewe n’uko habaho stroke z’amoko abiri zirimo iyo kuva amaraso mu bwonko n’iyo kuyabura wasangaga 60% ari abarwaye stroke yo kuva amaraso.</h4>
<h4>Dr Hakizimana avuga ko kuba umubare w’abarwara stroke mu Rwanda wiyongera bidaturuka ku kuba yariyongereye gusa ahubwo bigendana no kuba ubushobozi bwo kuyitahura bwarazamutse.</h4>
<h4>Ati “Uko njya mbitekereza ni uko yari ihari ariko ntabwo twari tuzi ko ariyo. Twayitaga ibindi byinshi. Umuntu yagiraga atya agapfa yaba avuye kwa runaka tukavuga ko bamuroze. Birashoboka ko ibyo twitaga gutyo nayo yari irimo. Stroke yabayeho kuva kera kandi natwe turi kimwe n’abandi bivuze ko indwara barwaraga natwe twazigiraga. Icyahindutse ni ubushobozi bwo kumenya iyo ndwara.”</h4>
<h4>Ubusanzwe ufite uburwayi bwa stroke ashobora gufasha nubwo amahirwe yo gukira 100% ari make.</h4>
<h4>Nk’ufite iyo kubura amaraso mu gice kimwe cy’ubwonko ashobora gufashwa bigatuma imitsi yari yafunganye ifunguka. Ufite stroke ashobora kandi kubagwa y’amaraso akavanwa mu bwonko cyangwa no gukosora ibyatumaga umuntu ava kuri ba bandi bafite iyo kuva amaraso.</h4>
<h4>Amahirwe yo gukira ntabwo ari menshi kuko ubushakashatsi bwo muri 2015 bwagaragaje ko nibura abageraga kwa muganga barembye 60% by’abo yabahitanaga mu gihe ababashije gukira mu buryo bwuzuye bari 25%.</h4>
<h4>Ubusanzwe impamvu yo kwiyongera mu Rwanda bituruka no ku mibereho y’abanyarwanda yahindutse aho usanga abantu bamara igihe kinini bicaye mu biro, badakoresha imbaraga z’umubiri n’imirire yahindutse ibintu bitera ibyago byinshi byo kuba umuntu yagira ubu burwayi.</h4>
<h4>Yasabye abaturarwanda gukomeza kwita ku mibereho n’ubuzima byabo binyuze mu gukora siporo zitandukanye, kwisuzumisha buri gihe indwara zitandura, kwirinda guhagarika imiti y’umuvuduko w’amaraso ku bayifata n’ibindi bishobora kuba intandaro ya stroke n’ubundi burwayi.</h4>
<h4></h4>
</div>
</div></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>

]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://kfh.rw/7-ways-to-get-more-sleep-naturally/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
